DictionaryForumContacts

   
A B D E F GI J K L M N O P Q R S T U V W XĊ Ġ Ħ Ż   >>
Terms for subject Environment (6100 entries)
aċidifikazzjoni zakiseljenje
aċidifikazzjoni acidifikacija
aċidifikazzjoni povećavanje kiselosti (Dodavanje kiseline otopini dok pH vrijednost ne padne ispod 7)
aċidifikazzjoni tal-ħamrija zakiseljivanje tla
aċidifikazzjoni tal-ħamrija acidifikacija tla (Proces koji se prirodno pojavljuje u vlažnim klimama i koji je dugo bio predmetom istraživanja, čiji rezultati upućuju na taloženje kiselina. Općeprihvaćeni utjecaj zakiseljavanja tala na produktivnost kopnenih biljaka može se ukratko prikazati kako slijedi: kako tlo postaje sve kiselije, osnovni kationi (Ca, Mg) na izmjeni tala zamjenjuju se vodikovim ionima ili metalima koji su postali više topivi. Bazični kation, sada u otopini, može se ispirati kroz tlo. S vremenom tlo postaje manje plodno i kiselije. Smanjeni pH tla koji je posljedica toga uzrokuju smanjenu, manje aktivnu populaciju mikroorganizama u tlu, što, s druge strane, usporuje razgradnju biljnih ostataka i kruženje važnih biljnih hraniva)
aċidità kiselost (Svojstvo tvari da je kisela, to jest, da može prenositi vodikove ione u otopini)
aċidità qawwija jaka kiselost (Visok stupanj ionizacije kiseline u vodenoj otopini)
aċidu kiselina (Spoj koji ima sposobnost prenošenja vodikovih iona u otopini)
aċidu amino aminokiselina (Organski spojevi koji sadrže karboksilnu skupinu (-COOH) i amino skupinu (-NH2). Poznato je približno 30 aminokiselina. One su osnovni sastojci živih organizama, budući da su molekule bjelančevina sastavljene od mnogih međusobno povezanih molekula aminokiselina. Aminokiseline se sintetiziraju u zelenim biljkama i nekim bakterijama, ali neke (arginin, histidin, lizin, treonin, metionin, izoleucin, leucin, valin, fenilalanin, triptofan) životinje i ljudi ne mogu sintetizirati i zato je važno da ih dobiju putem ishrane. Bjelančevina iz nekih biljaka ne sadrže određene aminokiseline, pa vegetarijanci u svoju prehranu moraju uključiti širok izbor namirnica biljnog porijekla)
aċidu dilwit razrijeđena kiselina (Kiselina manje koncentracije)
aċidu idrokloriku klorovodična kiselina
aċidu idrokloriku solna kiselina (Otopina plina klorovodika u vodi; otrovna, jetka tekućina koja tvori smjesu sa stalnim vrelištem pri 20% koncentracije u vodi; često se upotrebljava kao reagens, u organskoj sintezi, pri kiselinskoj obradi naftnih bušotina, redukciji ruda, u preradi hrane te čišćenju i poliranju metala. Također poznata pod nazivom solna kiselina)
aċidu nuklejku nukleinska kiselina (Svaka od nekoliko organskih kiselina u kombinaciji s proteinima (DNK ili RNK) koji postoje u jezgri i protoplazmi svih stanica)
aċidu tal-kubrit sumporna kiselina (Otrovna, korozivna, jaka kiselina, bezbojna tekućina koja se može miješato s vodom i otapa većinu metala, a topi se pri 10C; upotrebljava se u industriji u proizvodnji kemikalija, umjetnih gnojiva i eksploziva, kao i u preradi nafte)
addattament ekoloġiku ekološka prilagodba (Takva promjena u organizmu da on ima bolje mogućnosti opstanka ili reprodukcije, čime pridonosi svojoj otpornosti)
addittiv aditiv (Tvari koje se u malim količinama dodaju drugim proizvodima kako bi se promijenilo njegovo kemijsko ili fizikalno stanje. Aditivi se upotrebljavaju kako bi hrana postala vizualno privlačnijom, u slučaju boja za jelo, te da bi se proizvod konzervirao i da bi mu se produžio rok upotrebe)
addittiv għall-karburant dodatak gorivu (Tvar (npr. olovni tetraetil) koja se dodaje benzinu za sprječavanje lupanja u motoru)
addittiv tal-ikel dodatak hrani (Tvari koje nemaju nikakvu hranjivu vrijednost same po sebi (ili se ne upotrebljavaju kao hranjive tvari) koje se dodaju hrani tijekom prerade radi poboljšavanja svojstava boje, teksture, okusa ili trajnosti)
addizzjoni kimika adicija (Kemijska reakcija u kojoj se jedna ili više dvostrukih veza ili trostrukih veza u nezasićenom spoju pretvara u jednu vezu dodavanjem drugih atoma ili skupina)
adeżiv ljepilo